Glavna fotografija: Wesley Tingey / Unsplash.
Ako nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju otkrijete imovinu pokojnika koja tim rješenjem nije bila obuhvaćena, ne morate automatski ponovno prolaziti cijelu ostavinsku raspravu. U pravilu se nadležnom općinskom sudu podnosi prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, uz dokaz o toj imovini, a sud je zatim novim rješenjem raspoređuje prema ranijem rješenju o nasljeđivanju.
Postoje važne iznimke. Ako se neki nasljednik u ranijem postupku odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku, postupak za naknadno pronađenu imovinu ne rješava se samo preslikavanjem ranijeg rješenja. Posebna pravila vrijede i ako ranije uopće nije bila provedena ostavinska rasprava ili ako je među nasljednicima sporno pripada li pronađena imovina ostavini.
Ukratko Provjerite da imovina doista pripada pokojniku i da nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.
Prikupite dokaz o imovini i podatke o ranijem ostavinskom predmetu.
Prijedlog podnesite nadležnom općinskom sudu.
U jednostavnom, nespornom slučaju sud donosi novo rješenje kojim tu imovinu raspoređuje prema ranijem rješenju o nasljeđivanju.
Što je naknadno pronađena imovina?
Naknadno pronađena imovina je imovina pokojnika koja nije bila obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.
To može biti, primjerice:
- nekretnina ili suvlasnički dio nekretnine
- novac na računu ili štednji za koji obitelj ranije nije znala
- dionice, poslovni udjeli ili druga imovinska prava
- tražbina pokojnika prema drugoj osobi
- druga pokretna stvar ili pravo koje nije bilo raspoređeno u ostavinskom postupku.
Za ovaj postupak ključno je da pronađena imovina nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem. Ako postoji dvojba je li određena nekretnina, novac ili pravo uopće pripadalo pokojniku, situacija više nije jednako jednostavna i može prerasti u spor o sastavu ostavine.
Što napraviti kada pronađete imovinu nakon završene ostavine?
1. Provjerite ranije rješenje o nasljeđivanju
Najprije usporedite novu informaciju s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Ako je imovina već navedena u rješenju, ne radi se o naknadno pronađenoj imovini u smislu ovog postupka.
Ako imate broj ranijeg ostavinskog predmeta, zabilježite ga. To je poslovni broj koji se u pravilu nalazi na rješenju o nasljeđivanju i olakšava povezivanje novog prijedloga s ranijim spisom.
2. Prikupite dokaz o naknadno pronađenoj imovini
Ministarstvo pravosuđa kao primjer navodi izvadak iz zemljišnih knjiga. Ovisno o vrsti imovine, dokaz može biti i druga vjerodostojna isprava iz koje proizlazi da je pokojnik bio vlasnik, suvlasnik ili nositelj određenog prava.
Kod nekretnine je važno što preciznije navesti zemljišnoknjižne podatke. Kod računa, štednje, vrijednosnih papira ili drugih prava treba priložiti ispravu koja dovoljno jasno identificira imovinu i njezinu povezanost s ostaviteljem.
3. Podnesite prijedlog nadležnom općinskom sudu
Prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine podnosi se nadležnom općinskom sudu. I kada je prvotni ostavinski postupak vodio javni bilježnik kao povjerenik suda, službene upute Ministarstva za ovaj prijedlog upućuju na općinski sud.
Mjesna nadležnost u ostavinskom postupku u pravilu se određuje prema prebivalištu ostavitelja u vrijeme smrti. Ako ga nije imao, primjenjuju se daljnja pravila o boravištu, mjestu pretežnog dijela ostavine u Hrvatskoj odnosno drugim zakonskim poveznicama.
Ako niste sigurni koji je sud vodio predmet, podatak se najčešće može utvrditi iz starog rješenja o nasljeđivanju. Informacije o konkretnom predmetu zainteresirana osoba može zatražiti i uvidom u spis kod nadležnog suda ili javnog bilježnika kojem je predmet bio povjeren.
4. Sud donosi novo rješenje za tu imovinu
Ako postoji pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i nema razloga za ponovno raspravljanje, sud neće ponovno provoditi cijelu ostavinsku raspravu. Naknadno pronađenu imovinu rasporedit će novim rješenjem na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.
U praksi se za takvu odluku često koristi izraz dopunsko rješenje o nasljeđivanju, iako Zakon o nasljeđivanju govori o novom rješenju kojim se raspoređuje pronađena imovina.
Što treba sadržavati prijedlog?
Na stranicama pojedinih hrvatskih sudova objavljen je službeni obrazac prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine. Primjer obrasca Općinskog suda u Crikvenici traži podatke koji dobro pokazuju što je sudu praktično potrebno.
Prijedlog je korisno sastaviti tako da sadrži:
- ime, prezime, adresu i OIB podnositelja
- podatke o pokojniku
- poslovni broj ranijeg ostavinskog predmeta, ako je poznat
- opis naknadno pronađene imovine
- podatke o poznatim nasljednicima
- jasan prijedlog da sud donese rješenje o naknadno pronađenoj imovini
- popis priloženih dokaza.
Uz prijedlog priložite ispravu kojom dokazujete postojanje i pripadnost imovine. Kod nekretnina to može biti zemljišnoknjižni izvadak. Sudski obrazac kao moguće dokaze navodi i vlasnički list, posjedovni list ili potvrdu o grobnom mjestu, ovisno o predmetu.
Korisno je priložiti i presliku ranijeg pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ako je imate. Ako je neki od ranije utvrđenih nasljednika u međuvremenu umro, sud može trebati dodatne podatke i isprave o njegovim pravnim sljednicima.
Mora li se ponovno održati ostavinska rasprava?
Ne uvijek.
Ako postoji ranije pravomoćno rješenje
U uobičajenom slučaju sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će novu imovinu rasporediti prema ranijem rješenju.
Ako se netko ranije odrekao nasljedstva
Ovo je važna iznimka. Zakon izričito propisuje da se ranije odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu.
Zato, ako se netko u prvom postupku odrekao nasljedstva, sud za naknadno pronađenu imovinu neće samo preslikati ranije rješenje, nego će ponovno provesti ostavinsku raspravu u dijelu potrebnom za odlučivanje o toj imovini.
Ako je netko svoj dio ustupio sunasljedniku
I ustup nasljednog dijela drugom nasljedniku razlog je da se naknadno pronađena imovina ne rasporedi automatski prema starom rješenju. Zakon i u toj situaciji predviđa ponovno provođenje ostavinske rasprave.
Što ako prije uopće nije bila provedena ostavinska rasprava?
I to je moguće, primjerice ako se u vrijeme smrti smatralo da pokojnik nema ostavinske imovine.
Zakon razlikuje dvije situacije:
- ako su naknadno pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, sud će ostavinsku raspravu provesti po službenoj dužnosti
- ako su naknadno pronađene samo pokretnine ili s njima izjednačena prava, ostavinska rasprava provest će se na zahtjev zainteresirane osobe.
Ako ste otkrili imovinu, praktično je o tome obavijestiti nadležni sud i dostaviti raspoložive dokaze kako bi sud mogao odrediti daljnji postupak.
Što ako se nasljednici ne slažu da je imovina pripadala pokojniku?
Postupak za naknadno pronađenu imovinu najbolje funkcionira kada nije sporno da je imovina bila ostaviteljeva.
Ako jedan nasljednik tvrdi da određena nekretnina, novac ili pravo nije pripadalo pokojniku, nastaje spor o sastavu ostavine. Službene informacije o ostavinskom postupku navode da se, kada su sporne činjenice o sastavu ostavine ili o pravu neke osobe, stranke mogu uputiti na parnicu ili drugi odgovarajući postupak.
U takvoj situaciji nije dovoljno samo priložiti novi dokument i očekivati automatsku raspodjelu. Može biti potrebno posebno dokazivanje vlasništva ili drugog prava.
Što ako je neki od nasljednika u međuvremenu umro?
Naknadno pronađena imovina često se otkrije godinama nakon prvog ostavinskog postupka. U međuvremenu može umrijeti i osoba koja je u prvom rješenju bila proglašena nasljednikom.
Tada treba utvrditi njezine pravne sljednike. U praksi sudovi u takvim predmetima povezuju prvotno rješenje s kasnijim nasljeđivanjem umrlog nasljednika, pa postupak može zahtijevati dodatna rješenja o nasljeđivanju i više dokumentacije.
Ako postoji više generacija nasljednika, stara rješenja, promjene prezimena ili neusklađeni zemljišnoknjižni podaci, korisno je prije podnošenja prijedloga složiti jasan slijed tko nasljeđuje čiji dio.
Koliko košta postupak za naknadno pronađenu imovinu?
Od 1. lipnja 2026. na snazi je nova Uredba o Tarifi sudskih pristojbi.
Za sam prijedlog za provođenje ostavinskog postupka i druge podneske tijekom prvostupanjskog postupka ne plaća se posebna sudska pristojba. Pristojba se plaća za rješenje o naknadno pronađenoj imovini, prema vrijednosti te imovine.
Prema Tar. br. 11 važeće Tarife:
| Vrijednost naknadno pronađene imovine | Sudska pristojba za rješenje |
|---|---|
| do 3.300 € | 30 € |
| 3.300,01 € – 4.600 € | 40 € |
| 4.600,01 € – 8.000 € | 60 € |
| više od 8.000 € | 60 € + 30 € za svakih započetih 1.300 € iznad tog iznosa, uz tarifno ograničenje do 700 € |
Nasljednici pristojbu plaćaju razmjerno naslijeđenim dijelovima. Za žalbu protiv rješenja o naknadno pronađenoj imovini Tarifa propisuje pristojbu od 140 €.
Ako je provođenje postupka povjereno javnom bilježniku, mogu nastati i javnobilježnička nagrada i troškovi prema posebnom Pravilniku. Za dopunsko rješenje o naknadno utvrđenoj ostavini taj Pravilnik nagradu veže uz vrijednost naknadno utvrđenog dijela ostavine.
Iznosi pristojbi i tarifa mogu se mijenjati, pa ih prije podnošenja zahtjeva treba ponovno provjeriti ako ovaj članak čitate nakon datuma zadnje provjere.
Koliko traje postupak?
Ne postoji jedan rok koji bi vrijedio za svaki predmet naknadno pronađene imovine. Trajanje ovisi o tome je li imovina jasno dokazana, jesu li svi nasljednici poznati i dostupni, je li netko od njih u međuvremenu umro, postoje li ranija odricanja ili ustupi te postoji li spor o tome što ulazi u ostavinu.
Jednostavan predmet s jasnim dokazom o nekretnini i nepromijenjenim krugom nasljednika može zahtijevati znatno manje radnji od predmeta u kojem se prvo moraju utvrditi pravni sljednici nekoliko umrlih nasljednika ili riješiti spor o vlasništvu.
Ministarstvo u svojim informacijama o ostavinskom postupku naglašava opću obvezu suda i javnog bilježnika da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana, ali ne propisuje jedinstveno trajanje svakog pojedinog predmeta.
Postoji li rok za prijavu naknadno pronađene imovine?
U službenim uputama za podnošenje prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine nije naveden poseban kratki rok u kojem bi takav prijedlog uvijek morao biti podnesen.
To, međutim, ne znači da u svakom mogućem sporu rokovi nisu važni. Zakon o nasljeđivanju ima posebna pravila o zastari prava nasljednika da zahtijeva ostavinu od osobe koja je drži i tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik. Ako naknadno pronađena imovina nije samo administrativno izostavljena nego postoji spor oko posjeda, vlasništva ili nasljednog prava, treba zasebno provjeriti primjenjuju li se rokovi na konkretan zahtjev.
Važno kod vrlo starih ostavina
Kod ostavina iz ranijih desetljeća nije uvijek dovoljno otvoriti samo današnji tekst zakona. Zakon o nasljeđivanju propisuje da se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđuju prema zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva.
Zato kod vrlo starih ostavina, osobito kada postoje ranija odricanja, oporuke, ustupi ili složen slijed umrlih nasljednika, treba provjeriti koji je propis bio mjerodavan u trenutku smrti ostavitelja. Jednostavan prijedlog zbog novootkrivenog suvlasničkog dijela može i dalje biti rutinski, ali starost predmeta sama po sebi može otvoriti dodatna pravna pitanja.
Što napraviti nakon što dobijete novo rješenje?
Nakon što rješenje postane pravomoćno, provjerite je li ono dovoljno za provedbu prava na konkretnoj imovini.
Kod nekretnine treba provjeriti zemljišnoknjižno stanje i je li proveden odgovarajući upis. Važeća Tarifa sudskih pristojbi predviđa oslobođenje od zemljišnoknjižne pristojbe za upis na temelju rješenja o nasljeđivanju.
Kod novca, štednje, vrijednosnih papira ili drugog prava institucija koja vodi tu imovinu može tražiti pravomoćno rješenje i dodatnu identifikacijsku dokumentaciju prije isplate ili prijenosa.
Najvažnije za zapamtiti
Naknadno pronađena imovina ne znači da je cijela ostavina propala ili da sve morate početi ispočetka.
Ako postoji pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, najčešći put je:
- dokazati koja je imovina naknadno pronađena
- podnijeti prijedlog nadležnom općinskom sudu
- povezati prijedlog s ranijim ostavinskim predmetom
- pričekati novo rješenje kojim se ta imovina raspoređuje.
Dodatna pravna provjera posebno je važna ako je ranije bilo odricanja ili ustupa nasljednog dijela, ako se nasljednici spore o vlasništvu, ako su neki nasljednici u međuvremenu umrli ili ako se radi o vrlo staroj ostavini na koju se može primjenjivati raniji zakon.
Napomena Ovaj članak daje opće informacije prema propisima i službenim izvorima provjerenima 4. listopada 2026. Ne zamjenjuje pravni savjet za konkretan ostavinski predmet.
Česta pitanja
Što je naknadno pronađena imovina?
To je imovina pokojnika koja nije bila obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Može biti riječ o nekretnini, novcu, štednji, udjelu, tražbini ili drugom imovinskom pravu.
Kome se podnosi prijedlog za naknadno pronađenu imovinu?
Prijedlog se podnosi nadležnom općinskom sudu. Mjesna nadležnost u pravilu se određuje prema prebivalištu ostavitelja u vrijeme smrti. Ako postoji staro rješenje o nasljeđivanju, iz njega se obično može utvrditi koji je sud vodio ostavinski predmet.
Mora li se ponovno održati cijela ostavinska rasprava?
U pravilu ne. Ako postoji pravomoćno rješenje, sud novu imovinu raspoređuje novim rješenjem na temelju ranijeg rješenja. Ponovna rasprava potrebna je, među ostalim, ako se neki nasljednik ranije odrekao nasljedstva ili je svoj dio ustupio sunasljedniku.
Odnosi li se ranije odricanje od nasljedstva i na naknadno pronađenu imovinu?
Ne. Važeći Zakon o nasljeđivanju izričito propisuje da se odricanje od nasljedstva ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu. Zbog toga se u takvom slučaju ne može samo automatski preuzeti raspodjela iz ranijeg rješenja.
Može li novac na naknadno otkrivenom računu biti naknadno pronađena imovina?
Da, ako je novac pripadao pokojniku i nije bio obuhvaćen ranijim pravomoćnim rješenjem. Za postupak treba pribaviti odgovarajući dokaz o računu ili pravu, a sud će odrediti daljnje korake.
Plaća li se pristojba već pri predaji prijedloga?
Prema Tarifi sudskih pristojbi koja je na snazi od 1. lipnja 2026., za prijedlog za provođenje ostavinske rasprave i druge podneske u prvostupanjskom postupku ne plaća se posebna pristojba. Pristojba se plaća za rješenje o naknadno pronađenoj imovini prema vrijednosti te imovine.
Što ako se nasljednici ne slažu da pronađena imovina pripada ostavini?
Tada može nastati spor o sastavu ostavine. Ostavinski sud u takvoj situaciji ne mora moći riješiti pitanje samo dopunskim rješenjem, nego stranke mogu biti upućene na parnicu ili drugi odgovarajući postupak radi rješavanja spornog prava.
Treba li odvjetnik za podnošenje prijedloga?
Za jednostavan prijedlog službeni sudski obrazac predviđa da ga podnosi sama zainteresirana osoba i ne polazi od obveznog odvjetničkog zastupanja. Pravna pomoć je posebno korisna kada postoji spor, stara oporuka, ranije odricanje ili ustup, više umrlih nasljednika ili nejasno vlasništvo nad imovinom.
Izvori i stručna podloga
- gov.hr – Ostavinski postupak
- Ministarstvo pravosuđa i uprave – Što mogu učiniti ako sam nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju saznao da je ostavitelj imao imovinu koja nije obuhvaćena rješenjem?
- Narodne novine – Zakon o nasljeđivanju, čl. 133, 234 i 253
- Ministarstvo pravosuđa i uprave – Zakon o nasljeđivanju / popis važećih izmjena
- Narodne novine – Uredba o Tarifi sudskih pristojbi, NN 50/2026
- Narodne novine – Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku, NN 135/2003
- Sudovi Republike Hrvatske / Općinski sud u Crikvenici – Obrasci
- Sudski obrazac – Prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine