Porez na nasljedstvo u Hrvatskoj: tko plaća, koliko i tko je oslobođen

Plaća li se porez na nasljedstvo u Hrvatskoj?

Da, ali ne na svako nasljedstvo i ne prema jednoj jedinstvenoj stopi. Najprije treba utvrditi što je naslijeđeno, a zatim u kakvom je odnosu nasljednik s umrlom osobom.

U praksi su najvažnije dvije porezne skupine:

Što je naslijeđeno	Porez ako nema oslobođenja	Osnovno pravilo
Gotov novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri	4%	Porez na nasljedstva i darove
Pokretnina pojedinačne tržišne vrijednosti veće od 6.700 €	4%	Porez na nasljedstva i darove
Nekretnina	3%	Porez na promet nekretnina

Zbog toga nije dovoljno pitati samo „koliki je porez na nasljedstvo“. Nasljednik može biti potpuno oslobođen, može platiti 4% na jednu vrstu imovine, a 3% na nekretninu.

Tko je oslobođen poreza na nasljedstvo?

Za najbližu obitelj porezna pravila su znatno povoljnija. Kod nasljeđivanja su od poreza, uz ispunjene zakonske uvjete, oslobođeni prije svega:

• bračni drug
• izvanbračni drug koji ispunjava zakonske pretpostavke izvanbračne zajednice
• formalni i neformalni životni partner
• potomci u uspravnoj liniji, primjerice djeca, unuci i praunuci
• preci u uspravnoj liniji, primjerice roditelji, djedovi i bake
• posvojenici i posvojitelji.

Važno je razlikovati nasljedno pravo od poreznog oslobođenja. Osoba može biti zakonski nasljednik, a da ipak nije u krugu osoba koje su prema općem pravilu oslobođene poreza.

Plaćaju li braća i sestre porez na nasljedstvo?

U pravilu da, ako nasljeđuju imovinu koja je predmet oporezivanja i ne postoji neka posebna osnova za oslobođenje. Braća i sestre nisu navedeni u općem krugu oslobođenih osoba za porez na nasljedstva i darove niti za porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju.

Isto vrijedi i za nećake, nećakinje, stričeve, ujake, tetke, rođake i osobe koje s ostaviteljem nisu u srodstvu: činjenica da su nasljednici sama po sebi ne znači da su oslobođeni poreza.

Porez od 4% na naslijeđeni novac, vrijednosne papire i pokretnine

Porez na nasljedstva i darove plaća se na:

• gotov novac
• novčane tražbine
• vrijednosne papire
• pokretnine ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnine veća od 6.700 € na dan utvrđivanja porezne obveze.

Stopa iznosi 4%.

Prag od 6.700 € ne odnosi se na novac

Ovo je jedna od važnijih razlika. Prag od 6.700 € odnosi se na pojedinačnu tržišnu vrijednost pokretnine. Zakon taj prag ne postavlja kao opći neoporezivi iznos za naslijeđeni novac, novčane tražbine ili vrijednosne papire.

Ako je pojedinačna pokretnina vrijedna više od 6.700 €, predmet oporezivanja je njezina tržišna vrijednost. Ne oporezuje se samo dio iznad 6.700 €.

Kako se utvrđuje porezna osnovica?

Kod poreza na nasljedstva i darove osnovicu čini iznos gotovog novca te tržišna vrijednost novčanih tražbina, vrijednosnih papira i oporezivih pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova koji se odnose na imovinu na koju se porez plaća.

Osnovicu utvrđuje nadležno porezno tijelo.

Primjer: naslijeđeni novac

Ako kći od oca naslijedi 50.000 €, na taj iznos ne plaća porez na nasljedstva i darove jer je potomak u uspravnoj liniji.

Ako isti iznos od 50.000 € naslijedi brat umrle osobe, a nema posebne osnove za oslobođenje, porez po stopi od 4% iznosio bi 2.000 €.

Primjer: vrijedna pokretnina

Ako nasljednik koji nije oslobođen naslijedi pojedinačnu pokretninu tržišne vrijednosti 10.000 €, porez od 4% računa se na utvrđenu poreznu osnovicu te pokretnine. Sam prag od 6.700 € nije odbitak od vrijednosti predmeta.

Porez na naslijeđenu nekretninu iznosi 3%

Ako se nasljeđuje stan, kuća, zemljište ili druga nekretnina, ne primjenjuje se porez na nasljedstva i darove od 4%. Nasljeđivanje nekretnine ulazi u sustav poreza na promet nekretnina.

Ako nasljednik nije oslobođen, stopa poreza na promet nekretnina iznosi 3% tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.

Porezna uprava utvrđuje tržišnu vrijednost, a ako podaci iz isprave ne odgovaraju tržišnim okolnostima, može je utvrditi procjenom.

Primjer: stan nasljeđuje dijete

Ako dijete naslijedi stan od roditelja, ne plaća porez na promet nekretnina jer se radi o potomku u uspravnoj liniji.

Primjer: stan nasljeđuje brat ili sestra

Ako brat naslijedi stan tržišne vrijednosti 180.000 € od brata ili sestre, a nema posebne osnove za oslobođenje, porez od 3% iznosio bi 5.400 €.

Je li prvi nasljedni red isto što i porezno oslobođenje?

Nije. Nasljedni redovi određuju tko nasljeđuje po zakonu, dok porezni propisi određuju tko plaća porez.

Primjerice, roditelji su preci u uspravnoj liniji i mogu biti oslobođeni poreza iako u konkretnom slučaju ne moraju pripadati prvom nasljednom redu. S druge strane, osoba može zakonito naslijediti imovinu oporukom, ali ako nije u krugu oslobođenih osoba, može nastati porezna obveza.

Zato porez ne treba određivati samo prema tome je li netko „prvi“, „drugi“ ili „treći“ nasljedni red.

Mijenja li oporuka porez na nasljedstvo?

Sama činjenica da je netko naveden u oporuci ne stvara porezno oslobođenje. Za porez su ključni vrsta imovine, odnos nasljednika prema ostavitelju i posebna zakonska pravila.

Primjerice, dijete koje nasljeđuje po oporuci i dalje je potomak i u pravilu je oslobođeno. Osoba koja nije u krugu oslobođenih može biti oporučni nasljednik, ali na oporezivu imovinu može imati poreznu obvezu.

Što ako se nasljednik odrekne nasljedstva?

Kod poreza na nasljedstva i darove, ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez plaća osoba kojoj je nasljedstvo na kraju pripalo ili kojoj je ustupljeno.

Kod nekretnina Zakon o porezu na promet nekretnina posebno propisuje da se na samo odricanje od nasljedstva odnosno ustupanje drugom sunasljedniku tijekom ostavinske rasprave ne plaća porez na promet nekretnina. Porezni položaj zatim se procjenjuje kod osobe koja nekretninu stječe.

Odricanje od nasljedstva ima i druge pravne posljedice koje nisu samo porezne, pa odluku ne treba donositi isključivo radi poreza.

Morate li sami prijaviti nasljedstvo Poreznoj upravi?

U redovnom ostavinskom postupku najčešće ne morate zasebno nositi pravomoćno rješenje u Poreznu upravu. Javni bilježnici, sudovi i druga nadležna javnopravna tijela imaju obvezu dostavljati odgovarajuće isprave i odluke poreznim tijelima.

Ako ispravu o stjecanju pokretnine nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik mora je dostaviti nadležnom poreznom tijelu u roku od 30 dana od njezina nastanka.

Slično vrijedi i za nekretnine: ako ispravu o stjecanju nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, promet nekretnine treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana.

Kada se porez plaća?

Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dostave rješenja o utvrđivanju poreza.

I porez na promet nekretnina plaća se u roku od 15 dana od dostave rješenja kojim je porezna obveza utvrđena.

Ako ste kod naslijeđene nekretnine oslobođeni od poreza na promet nekretnina, Porezna uprava prema važećim pravilima ne mora izdati posebno rješenje kojim potvrđuje oslobođenje. Rješenje se izdaje kada se utvrđuje porezna obveza.

Što provjeriti nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju

Nakon završetka ostavinskog postupka korisno je napraviti nekoliko jednostavnih provjera:

1. Popišite što ste stvarno naslijedili. Odvojite novac i vrijednosne papire, pokretnine i nekretnine.
2. Provjerite odnos prema ostavitelju. Porezno oslobođenje ovisi o zakonski priznatom odnosu, a ne samo o tome jeste li navedeni kao nasljednik.
3. Ne primjenjujte prag od 6.700 € na sav sadržaj ostavine. Taj prag odnosi se na pojedinačne pokretnine, ne na naslijeđeni novac.
4. Kod nekretnine računajte s posebnim poreznim pravilima. Ako nema oslobođenja, primjenjuje se porez na promet nekretnina od 3%.
5. Pratite dostavu poreznog rješenja ako očekujete poreznu obvezu. Rok za plaćanje počinje teći od dostave rješenja.
6. Kod složene ostavine zatražite stručnu pomoć. To je posebno korisno kod imovine u više država, sporova među nasljednicima, većih dugova, poslovnih udjela ili nejasnog statusa izvanbračne odnosno neformalne zajednice.

Najčešće pogreške kod poreza na nasljedstvo

„Djeca uvijek plaćaju porez kada nešto naslijede.“

Ne. Potomci u uspravnoj liniji spadaju među oslobođene osobe za poreze opisane u ovom vodiču.

„Na cijelo nasljedstvo plaća se 4%.“

Ne. Nekretnine se ne oporezuju porezom na nasljedstva i darove od 4%, nego prema pravilima poreza na promet nekretnina, gdje je stopa 3% ako nema oslobođenja.

„Prvih 6.700 € svakog nasljedstva je neoporezivo.“

Ne. Prag od 6.700 € odnosi se na pojedinačnu tržišnu vrijednost pokretnine. Ne predstavlja opći osobni odbitak za naslijeđeni novac ili vrijednosne papire.

„Ako sam zakonski nasljednik, automatski sam oslobođen poreza.“

Ne. Krug zakonskih nasljednika širi je od kruga osoba koje imaju opće porezno oslobođenje.

Kada je dobro potražiti pravni ili porezni savjet?

Za jednostavnu ostavinu u kojoj djeca ili bračni drug nasljeđuju uobičajenu obiteljsku imovinu porezni je položaj često jasan. Stručni savjet ima više smisla kada:

• nasljednik nije bliski srodnik
• ostavina uključuje veću količinu novca, vrijednosne papire ili vrjednije pokretnine
• nasljeđuje se više nekretnina
• postoji imovina u inozemstvu
• postoji spor oko statusa nasljednika ili izvanbračne odnosno neformalne zajednice
• dio imovine nije bio obuhvaćen prvotnim rješenjem o nasljeđivanju
• nasljednik razmišlja o odricanju ili ustupanju nasljednog dijela.

Ovaj vodič daje opće informacije prema važećim hrvatskim propisima i ne zamjenjuje pravni ili porezni savjet za konkretan slučaj.

Česta pitanja

Plaća li dijete porez kada naslijedi imovinu od roditelja?

U pravilu ne za poreze obrađene u ovom vodiču. Potomci u uspravnoj liniji oslobođeni su poreza na nasljedstva i darove, a kod nasljeđivanja nekretnina i poreza na promet nekretnina.

Plaća li unuk porez na nasljedstvo od djeda ili bake?

U pravilu ne. Unuci su potomci u uspravnoj liniji i pripadaju krugu oslobođenih osoba.

Plaćaju li roditelji porez ako naslijede imovinu od djeteta?

U pravilu ne. Roditelji su preci u uspravnoj liniji i obuhvaćeni su općim poreznim oslobođenjem za opisane poreze.

Plaćaju li braća i sestre porez na nasljedstvo?

U pravilu da, ako nasljeđuju imovinu koja je predmet oporezivanja i nemaju posebnu osnovu za oslobođenje. Kod oporezivog novca i drugih oblika imovine iz sustava poreza na nasljedstva i darove stopa je 4%, a kod naslijeđene nekretnine porez na promet nekretnina iznosi 3% tržišne vrijednosti.

Koliki je porez na naslijeđenu nekretninu?

Ako nasljednik nije oslobođen, porez na promet nekretnina iznosi 3% tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.

Vrijedi li prag od 6.700 € i za naslijeđeni novac?

Ne. Prag od 6.700 € odnosi se na pojedinačnu tržišnu vrijednost pokretnine. Naslijeđeni novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri navedeni su zasebno kao predmet poreza na nasljedstva i darove.

Moram li osobno prijaviti nasljedstvo Poreznoj upravi?

U tipičnom ostavinskom postupku isprave i odluke Poreznoj upravi dostavljaju javni bilježnik, sud ili drugo nadležno tijelo. Ako je stjecanje provedeno ispravom koju nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdalo nadležno tijelo, može postojati obveza prijave u roku od 30 dana.

Kada moram platiti utvrđeni porez?

Porez na nasljedstva i darove te porez na promet nekretnina, kada su utvrđeni rješenjem, plaćaju se u roku od 15 dana od dostave odgovarajućeg poreznog rješenja.

Povezani vodiči

• Ostavinski postupak u Hrvatskoj: kako izgleda i što možete očekivati
• Tko nasljeđuje ako nema oporuke? Nasljedni redovi jednostavno objašnjeni
• Nužni dio nasljedstva: tko na njega ima pravo i koliko iznosi
• Naknadno pronađena imovina nakon ostavine: što treba napraviti

Izvori i stručna podloga

1. gov.hr – Porez na nasljedstva i darove
2. gov.hr – Porez na promet nekretnina
3. Zakon o lokalnim porezima, NN 115/2016
4. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, NN 114/2023
5. Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 115/2016
6. Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, NN 106/2018
7. Obiteljski zakon, NN 103/2015 – članak 11.
8. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, NN 92/2014 – članci 55. i 56.