Važno je razlikovati dvije stvari: nasljedno pravo po hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju nastaje u trenutku smrti, ali banka prije isplate mora znati tko je pravno utvrđeni nasljednik i koji mu dio pripada. Zato se u praksi novcem pokojnika ne bi trebalo raspolagati karticom, mobilnim bankarstvom ili starom punomoći dok se ne utvrdi tko ima pravo na sredstva.
Ukratko Ne koristite karticu, PIN ni mobilno bankarstvo pokojnika nakon smrti.
Ako znate u kojoj je banci pokojnik imao račun, obavijestite banku i provjerite koju dokumentaciju traži.
Ako ne znate gdje su računi, sud ili javni bilježnik koji vodi ostavinski postupak može pribaviti podatke iz Jedinstvenog registra računa.
Novac na računu u pravilu ulazi u ostavinu, ali treba provjeriti postoji li tuđi udio u zajedničkoj imovini.
Banka sredstva isplaćuje nasljednicima prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju i svojoj proceduri.
Ako se račun pronađe nakon dovršene ostavine, može se provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu.
Što se događa s bankovnim računom kada vlasnik umre?
Zakon o nasljeđivanju polazi od toga da ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika. Ostavinu čini ono što je bilo ostaviteljevo u trenutku smrti, osim prava koja se po svojoj naravi ili po zakonu ne mogu naslijediti. Novac i druga imovinska prava prema banci zato u pravilu ulaze u ostavinsku imovinu.
To ipak ne znači da nasljednik odmah nakon smrti može otići na bankomat ili nastaviti koristiti pokojnikov račun.
Jedinstveni registar računa, koji vodi Fina, sadrži podatke o transakcijskim računima građana i drugim vrstama novčanih sredstava. Prema važećem Pravilniku o Jedinstvenom registru računa, kada se u JRR upiše oznaka da je vlasnik preminuo, banka odnosno drugi obveznik mora bez odgode provesti odgovarajući postupak i zatvoriti račun preminulog vlasnika.
Zatvaranje računa ne znači da novac nestaje. Pravo na sredstva i dalje se rješava kao dio ostavine. Nasljednici se utvrđuju u ostavinskom postupku, a banka nakon pravomoćnog rješenja postupa prema osobama i udjelima navedenima u tom rješenju.
Može li supružnik ili član obitelji odmah podići novac?
Ne samo zato što je supružnik, dijete, roditelj ili drugi član obitelji.
Član obitelji može biti budući nasljednik, ali njegov nasljedni dio tek treba biti utvrđen. Isto tako, osoba koja je imala karticu ili punomoć za raspolaganje računom nije zbog toga postala vlasnik novca na računu.
Posebno je važno razlikovati:
- vlasništvo nad novcem
- ovlaštenje za raspolaganje računom
- nasljedno pravo nakon smrti vlasnika
To nisu iste stvari.
Ako postoji tvrdnja da dio sredstava na računu zapravo pripada drugoj osobi, primjerice zbog zajedničke imovine bračnih drugova, to može biti pitanje sastava ostavine. Zakon izričito navodi da u ostavinu ne ulazi tuđi udio u zajedničkoj imovini. Ako je među zainteresiranim osobama sporno kome određeni dio novca pripada, to se ne bi trebalo rješavati samostalnim podizanjem novca nego u odgovarajućem pravnom postupku.
Vrijedi li punomoć za račun nakon smrti?
Kao opće pravilo, ne treba računati na to da punomoć nastavlja vrijediti nakon smrti osobe koja ju je dala.
Zakon o obveznim odnosima propisuje da punomoć prestaje smrću osobe koja ju je dala, uz određene iznimke, primjerice ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljednike ili ako je punomoć prema svojoj prirodi ili volji davatelja trebala vrijediti i za slučaj smrti.
Kod bankovnih računa banke u praksi postupaju vrlo oprezno. Erste banka, primjerice, u aktualnim informacijama o postupanju nakon smrti klijenta izričito navodi da punomoći, zastupništva i skrbništva prestaju smrću klijenta.
Zato je najsigurnije pravilo jednostavno:
Važno Nakon smrti vlasnika ne koristite njegovu karticu, PIN, mobilno ili internetsko bankarstvo i ne oslanjajte se na raniju punomoć za podizanje novca.
Čak i kada je namjera platiti pogreb, režije ili neki drugi stvarni trošak pokojnika, pravo raspolaganja novcem i način priznavanja tih troškova treba odvojiti od pitanja tko ih je stvarno platio.
Kako saznati u kojoj je banci pokojnik imao račun?
Obitelj ne mora nužno znati sve banke, IBAN-e i štedne proizvode pokojnika.
Fina vodi Jedinstveni registar računa. JRR sadrži podatke o računima građana, određenim novčanim sredstvima, kao i podatke o sefovima. Podaci o novčanim sredstvima građana nisu javni.
Za potrebe ostavinskog postupka nadležni sud i javni bilježnik kojem je sud povjerio postupak mogu od Fine zatražiti nejavne podatke o računima i drugim novčanim sredstvima pokojnika. Zbog toga, ako obitelj sumnja da postoje računi za koje nema dokumentaciju, treba to reći javnom bilježniku ili sudu koji vodi ostavinu.
To je sigurnije nego pokušavati kontaktirati svaku banku u Hrvatskoj.
Ako već znate banku
Ako znate u kojoj je banci pokojnik imao račun, podatak svakako dostavite javnom bilježniku. Banku možete i izravno obavijestiti o smrti.
Pojedine banke objavljuju vlastite postupke. Primjerice, Erste banka navodi da se prije ostavinske rasprave u poslovnici može predočiti smrtni list, izvadak iz matice umrlih ili odgovarajuće sudsko rješenje. Točna dokumentacija i način postupanja mogu se razlikovati među bankama, pa treba provjeriti uvjete konkretne banke.
Što napraviti prije ostavinske rasprave?
Ako je pokojnik imao bankovne račune, praktičan redoslijed je sljedeći:
1. Sačuvajte dokumente, ali ne koristite sredstva pristupa
Sačuvajte pronađene ugovore s bankom, izvode, podatke o oročenju, štedne knjižice i druge dokumente koji mogu pomoći u utvrđivanju imovine.
Karticu, PIN, token i pristup mobilnom bankarstvu nemojte koristiti za raspolaganje novcem nakon smrti.
2. Obavijestite poznatu banku
Ako znate banku, javite joj da je klijent preminuo i provjerite koji dokaz o smrti traži. Time se smanjuje rizik da se nakon smrti nastavi neovlašteno raspolaganje računom.
3. Javnom bilježniku prijavite sve što znate
Navedite:
- naziv banke
- poznati IBAN, ako ga imate
- postojanje štednje ili oročenja
- eventualni sef
- kredit, dopušteno prekoračenje ili kartični dug
- podatak da sumnjate na dodatne račune za koje nemate dokumentaciju
4. Ako ne znate banku, tražite da se provjeri JRR
Sud odnosno javni bilježnik koji vodi ostavinu može za potrebe postupka pribaviti nejavne podatke iz JRR-a.
5. Ne gledajte samo pozitivno stanje
Bankovni odnos može uključivati i minus po računu, kredit, karticu ili drugi dug. Zato je važno utvrditi i imovinu i obveze pokojnika.
Što se s računom događa u ostavinskom postupku?
U ostavinskom postupku utvrđuju se nasljednici, sastav ostavine i prava koja pojedinim nasljednicima pripadaju.
Ako bankovni novac ulazi u ostavinu, potrebno je da račun odnosno novčana sredstva budu obuhvaćeni postupkom. Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se što je u sastavu ostavine, tko je nasljednik i koliki mu dio pripada.
Iako hrvatsko pravo polazi od toga da nasljednik stječe nasljedno pravo već u trenutku smrti, pravomoćno rješenje je dokument na temelju kojega banka može pouzdano utvrditi komu i u kojem omjeru treba priznati pravo na sredstva.
Što nasljednik treba napraviti nakon pravomoćnog rješenja?
Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ne znači nužno da će novac isti dan automatski sjesti na račun nasljednika.
Nasljednik se u pravilu treba javiti banci i pokrenuti njezin postupak za isplatu ili prijenos naslijeđenih sredstava. Banka može tražiti:
- pravomoćno rješenje o nasljeđivanju
- identifikacijski dokument nasljednika
- podatke o računu na koji se sredstva trebaju prenijeti
- vlastite obrasce ili zahtjev za postupanje
Točan popis ovisi o banci i konkretnom proizvodu.
Erste banka, primjerice, navodi da nasljednici s pravomoćnim rješenjem dolaze u poslovnicu i pojedinačno potpisuju zahtjev za postupanje banke, nakon čega se provodi interna procedura zatvaranja poslova pokojnika.
Ako ima više nasljednika, banka mora postupiti u skladu s pravomoćnim rješenjem i udjelima koji su njime utvrđeni.
Što ako je račun u minusu ili pokojnik ima dug prema banci?
Nasljeđivanje bankovnog odnosa nije uvijek samo pitanje novca koji je ostao na računu.
Pokojnik može imati:
- dopušteno ili nedopušteno prekoračenje
- nepodmirenu kreditnu karticu
- kredit
- druga dospjela dugovanja prema banci
Zakon o nasljeđivanju propisuje da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, ali najviše do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Nasljednik koji se valjano odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.
Ako ima više nasljednika, pravila odgovornosti mogu biti važna i prije nego što netko potpiše dogovor s bankom ili vjerovnikom. Ako je iznos duga značajan ili je sporno što ulazi u ostavinu, korisno je zatražiti individualni pravni savjet.
Što ako je pokojnikov račun bio blokiran?
Smrt dužnika ne znači da dug automatski prestaje.
Fina navodi da, ako je u trenutku smrti na računima već bila u tijeku ovrha, provedba ovrhe preko Fine prestaje nakon smrti dužnika. Vjerovnik nakon toga može, kada se utvrde nasljednici, poduzeti korake prema njima. I dalje vrijedi ograničenje da nasljednik za dugove pokojnika odgovara do vrijednosti imovine koju je naslijedio.
Zato blokiran račun treba promatrati zajedno s cijelom ostavinom, a ne samo kroz stanje koje je bilo vidljivo na računu na dan smrti.
Što ako se račun pronađe tek nakon završene ostavine?
To nije rijetka situacija.
Ako se nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju pronađe bankovni račun, štednja ili druga imovina koja nije bila obuhvaćena rješenjem, riječ je o naknadno pronađenoj imovini.
U pravilu se ne kreće cijeli ostavinski postupak ispočetka. Sud može novim rješenjem rasporediti naknadno pronađenu imovinu na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju. U pojedinim situacijama, primjerice ako su ranije dane određene nasljedničke izjave, može biti potrebno dodatno postupanje.
Praktično: kada saznate za novi račun, dostavite dokaz sudu ili javnom bilježniku koji je vodio ostavinu i zatražite postupanje za naknadno pronađenu imovinu.
Posebne situacije koje treba provjeriti zasebno
Račun ili novac koji nije bio isključivo pokojnikov
Ako druga osoba tvrdi da dio sredstava pripada njoj, primjerice zbog bračne stečevine ili druge zajedničke imovine, nije dovoljno samo pogledati na čije ime glasi račun. Ostavina ne obuhvaća tuđi udio u zajedničkoj imovini. Ako je sastav ostavine sporan, može biti potreban poseban postupak.
Zajednički račun ili drugi suvlasnički odnos
Kod zajedničkih računa i drugih posebnih bankovnih proizvoda treba provjeriti ugovor s bankom i pravni odnos između vlasnika. Ne treba automatski pretpostaviti da cijelo stanje pripada ostavini ili da preživjeli korisnik automatski stječe cijeli iznos.
Oročenje, štednja i sef
Ostavinski postupak ne odnosi se samo na obični tekući račun. JRR sadrži i podatke o određenim novčanim sredstvima te sefovima. Ako postoje ugovori o oročenju, štedne knjižice ili sef, navedite ih javnom bilježniku.
Račun u inozemstvu
Hrvatski JRR obuhvaća račune i podatke koje dostavljaju institucije obuhvaćene hrvatskim sustavom. Ako je pokojnik imao račun u drugoj državi, može biti potreban dodatni postupak i primjena pravila međunarodnog nasljeđivanja.
Maloljetni nasljednik
Ako sredstva nasljeđuje maloljetna osoba, način raspolaganja tim novcem podliježe dodatnim pravilima zaštite djetetove imovine. Banka može tražiti dodatnu dokumentaciju zakonskog zastupnika ili skrbnika.
Praktična checklista za obitelj
- Ne koristiti pokojnikovu karticu, PIN ni digitalno bankarstvo.
- Pronaći bankovne ugovore, izvode i druge dokumente.
- Obavijestiti poznatu banku o smrti i provjeriti njezinu proceduru.
- Javnom bilježniku prijaviti sve poznate račune, štednju, sefove i dugove.
- Ako računi nisu poznati, zatražiti provjeru kroz JRR u okviru ostavinskog postupka.
- Provjeriti postoje li minusi, kartični dugovi, krediti ili blokada.
- Pričekati pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prije zahtjeva za isplatu nasljedstva iz banke.
- S pravomoćnim rješenjem javiti se banci i provesti njezin postupak isplate/prijenosa.
- Ako se kasnije pronađe novi račun, pokrenuti postupak za naknadno pronađenu imovinu.
Pravna napomena Ovaj vodič daje opće informacije o postupanju u Hrvatskoj. Ne može zamijeniti individualni pravni savjet, osobito kada su sporni vlasništvo nad novcem, bračna stečevina, dugovi, oporuka, odnosi među nasljednicima ili računi u inozemstvu. Banke mogu imati različite operativne procedure i popise potrebnih dokumenata.
Česta pitanja
Može li supružnik nakon smrti podići novac s računa pokojnika?
Ne samo na temelju činjenice da je supružnik. Ako je račun bio isključivo na ime pokojnika, pravo na sredstva treba utvrditi kroz ostavinu. Ako supružnik tvrdi da dio novca predstavlja njegov udio u zajedničkoj imovini, to je posebno pitanje koje se mora pravno razjasniti.
Smije li opunomoćenik koristiti račun nakon smrti vlasnika?
U pravilu ne treba nastaviti raspolagati računom. Opća punomoć prema Zakonu o obveznim odnosima prestaje smrću davatelja, uz zakonske iznimke, a banke za račune u praksi primjenjuju vlastite postupke nakon smrti klijenta.
Smijem li pokojnikovom karticom platiti pogreb?
Ne preporučuje se koristiti pokojnikovu karticu, PIN ili digitalno bankarstvo nakon smrti. Troškove pogreba treba čuvati dokumentirane računima, a pitanje njihova priznanja ili povrata rješavati odvojeno od neovlaštenog korištenja bankovnog računa.
Kako saznati u kojim je bankama pokojnik imao račune?
U ostavinskom postupku sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda može od Fine zatražiti nejavne podatke iz Jedinstvenog registra računa. Recite javnom bilježniku ako sumnjate da pokojnik ima račune za koje obitelj ne zna.
Mora li obitelj znati IBAN pokojnika?
Ne nužno. Poznati IBAN svakako olakšava identifikaciju računa, ali za ostavinski postupak postoje mehanizmi pribavljanja podataka o računima iz JRR-a.
Kada banka isplaćuje novac nasljedniku?
U praksi banka traži pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i zatim provodi vlastiti postupak. Dodatni dokumenti i način isplate ovise o banci i vrsti bankovnog proizvoda.
Što ako je račun imao minus?
Minus i druga dugovanja prema banci mogu biti dio ostaviteljevih obveza. Nasljednik za ostaviteljeve dugove odgovara do vrijednosti naslijeđene imovine, a onaj tko se valjano odrekao nasljedstva ne odgovara za te dugove.
Što ako se račun pronađe nakon ostavinske rasprave?
Može se pokrenuti postupak za naknadno pronađenu imovinu. Ako je ostavina već pravomoćno riješena, sud u pravilu novim rješenjem raspoređuje novootkrivenu imovinu na temelju ranijeg rješenja, uz moguće iznimke ovisno o ranijim nasljedničkim izjavama.
Što ako je račun pokojnika bio blokiran zbog ovrhe?
Fina nakon smrti dužnika prestaje provoditi ovrhu na njegovim računima, ali sam dug ne nestaje. Vjerovnik može nakon utvrđivanja nasljednika poduzeti daljnje korake prema nasljednicima, uz zakonsko ograničenje njihove odgovornosti do vrijednosti naslijeđene imovine.
Glavna ilustrativna fotografija: Gabrielle Henderson / Unsplash. Fotografije ne prikazuju stvarni ostavinski postupak.
Izvori i stručna podloga
- Zakon o nasljeđivanju — Narodne novine, NN 48/2003
- Zakon o nasljeđivanju — pročišćeni prikaz na Zakon.hr
- Ostavinski postupak — gov.hr
- Pravilnik o Jedinstvenom registru računa, NN 53/2020 — Narodne novine
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o Jedinstvenom registru računa, NN 79/2024 — Narodne novine
- Jedinstveni registar računa — Fina
- Informacije za tijela koja izdaju Europsku potvrdu o nasljeđivanju — Europski portal e-pravosuđa, Hrvatska
- Informacije o reguliranju obveza prema banci i postupanje nakon smrti klijenta — Erste banka Hrvatska
- Zakon o obveznim odnosima, NN 35/2005 — Narodne novine, čl. 318.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, NN 69/2026 — Narodne novine
- Ovrha nakon smrti dužnika: što nasljednici trebaju znati — Fina