Najvažnije je provjeriti tri stvari: je li preminula osoba ispunjavala uvjete iz mirovinskog osiguranja, pripadate li skupini članova obitelji koja može ostvariti pravo te jeste li zahtjev podnijeli u roku koji omogućuje isplatu od najranijeg mogućeg datuma.
Ukratko zahtjev za obiteljsku mirovinu podnosi se HZMO-u. Ako je podnesen u roku od šest mjeseci od ispunjenja uvjeta, pravo se priznaje od dana kada su uvjeti ispunjeni, uz posebna pravila kada je preminula osoba već bila korisnik mirovine. Ako se zahtjev podnese kasnije, pravo se može priznati najviše šest mjeseci unatrag od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Što je obiteljska mirovina?
Obiteljska mirovina je pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja koje određeni članovi obitelji mogu ostvariti nakon smrti osiguranika ili korisnika mirovine.
To nije nasljedstvo i ne ulazi u ostavinu na isti način kao novac, nekretnine ili druga imovina pokojnika. Riječ je o osobnom pravu koje HZMO priznaje članu obitelji koji ispunjava propisane uvjete.
Prvo se zato provjeravaju uvjeti na strani preminule osobe, a zatim uvjeti na strani člana obitelji koji podnosi zahtjev.
Kada obitelj može ostvariti obiteljsku mirovinu nakon preminule osobe?
Prema važećim pravilima, članovi obitelji umrlog osiguranika mogu ostvariti pravo ako je preminula osoba ispunjavala barem jedan od propisanih uvjeta. U najčešćim situacijama to znači da je imala:
- najmanje pet godina staža osiguranja, ili
- najmanje deset godina mirovinskog staža, ili
- uvjete potrebne za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, ili
- već priznatu starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, ili
- pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo članova obitelji ne ovisi o minimalnoj duljini mirovinskog staža preminule osobe.
To znači da činjenica da pokojnik u trenutku smrti još nije bio u mirovini ne isključuje mogućnost obiteljske mirovine. HZMO u takvom slučaju provjerava njegov mirovinski staž i druge zakonske uvjete.
Tko može imati pravo na obiteljsku mirovinu?
Pravo mogu ostvariti različiti članovi obitelji, ali za svaku skupinu vrijede posebni uvjeti.
Bračni drug, izvanbračni drug i životni partner
Bračni drug, izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner u pravilu može ostvariti pravo ako je do smrti partnera navršio 50 godina života.
Pravo je moguće ostvariti i prije 50. godine u određenim situacijama, primjerice ako je do smrti partnera nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti partnera, ili ako je nakon smrti ostalo dijete koje ima pravo na obiteljsku mirovinu, a preživjeli partner prema njemu obavlja roditeljsku dužnost.
Ako je bračni drug u trenutku smrti partnera imao najmanje 45, ali manje od 50 godina, pravo može steći kada navrši 50 godina.
Za izvanbračnog druga vrijede dodatna pravila. Izvanbračna zajednica mora postojati do smrti i u pravilu trajati najmanje tri godine, osim ako je u zajednici rođeno zajedničko dijete. Postojanje izvanbračne zajednice za potrebe ovog prava utvrđuje se u posebnom sudskom postupku.
Razvedeni bračni drug može imati pravo ako mu je sudskom odlukom bilo priznato pravo na uzdržavanje.
Djeca
Dijete može imati pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja.
Najvažnija dobna pravila su:
- dijete mlađe od 15 godina može koristiti pravo,
- nakon 15. godine pravo može trajati do 18. godine u razdoblju kada dijete nije zaposleno,
- za dijete na redovitom školovanju pravo može trajati do završetka redovitog školovanja, ali najdulje do 26. godine života.
Posebna pravila vrijede za djecu kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti te za djecu sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.
Ako su umrla oba roditelja, dijete pod propisanim uvjetima može imati pravo na obiteljsku mirovinu iza svakog roditelja.
Roditelji i drugi članovi obitelji
Roditelj kojega je preminuli uzdržavao može ostvariti pravo ako je do smrti osiguranika ili korisnika mirovine navršio 60 godina života ili ako je mlađi od 60 godina, ali je kod njega do smrti preminule osobe nastao potpuni gubitak radne sposobnosti.
Zakon u određenim okolnostima obuhvaća i druge članove obitelji, primjerice pastorčad, unučad, braću, sestre i drugu djecu bez roditelja koju je preminuli uzdržavao, ako su ispunjeni posebni zakonski uvjeti.
Važno popis mogućih korisnika je širi od supružnika i djece, ali HZMO svaki zahtjev provjerava prema konkretnim okolnostima. Ako obiteljski odnos ili uzdržavanje nisu jednostavni za dokazivanje, postupak može zahtijevati dodatnu dokumentaciju ili prethodno rješavanje drugog pravnog pitanja.
Kako podnijeti zahtjev za obiteljsku mirovinu?
Obiteljska mirovina ne počinje se isplaćivati automatski nakon prijave smrti. Potrebno je podnijeti zahtjev HZMO-u.
Zahtjev se može predati:
- nadležnoj područnoj službi, uredu ili ispostavi HZMO-a,
- u poštanskom uredu,
- u Mirovinskom informativnom centru,
- elektronički putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
Ako se pravo ostvaruje nakon smrti osiguranika koji još nije bio korisnik mirovine, nadležnost se u pravilu određuje prema prebivalištu ili boravištu podnositelja zahtjeva.
Ako je preminula osoba već bila korisnik mirovine, zahtjev se podnosi područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a koja je isplaćivala tu mirovinu.
HZMO ima odvojene elektroničke zahtjeve za obiteljsku mirovinu iza osiguranika i iza korisnika mirovine.
Koje dokumente treba pripremiti?
Točan popis ovisi o tome tko traži pravo i je li preminula osoba bila osiguranik ili korisnik mirovine. Zbog toga je najsigurnije koristiti aktualnu tiskanicu HZMO-a i provjeriti popis priloga na samom zahtjevu.
U tipičnim slučajevima može biti potrebno priložiti ili omogućiti provjeru podataka kao što su:
- izvadak iz matice umrlih ili smrtni list,
- podaci o braku odnosno obiteljskom odnosu,
- podaci o djeci,
- potvrda o redovitom školovanju za dijete starije od 15 godina,
- medicinska dokumentacija kada se pravo traži na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti,
- podaci ili dokazi o mirovinskom stažu koji nisu potpuno evidentirani,
- dokumentacija o radu ili osiguranju u inozemstvu, ako je relevantna,
- dokumentacija o računu za isplatu kada je potrebna.
Ako HZMO određeni podatak može pribaviti iz službenih evidencija, u konkretnom postupku neće nužno biti potrebno da ga sami ponovno pribavljate. Ipak, prije predaje zahtjeva treba provjeriti aktualni obrazac jer se potrebni dokazi razlikuju ovisno o slučaju.
Za praktičnu pripremu ostale dokumentacije nakon smrti korisno je zasebno provjeriti vodič „Koje dokumente treba prikupiti nakon smrti bliske osobe?”.
Rok od šest mjeseci: zašto je važan?
Rok od šest mjeseci ne znači da nakon njegova isteka više nikada nije moguće ostvariti obiteljsku mirovinu. Međutim, može utjecati na datum od kojeg se mirovina priznaje i isplaćuje.
Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od dana kada su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava, pravo pripada od dana ispunjenja uvjeta.
Ako je zahtjev podnesen nakon isteka tih šest mjeseci, pravo pripada od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za najviše šest mjeseci unatrag.
Kada je umrla osoba već bila korisnik mirovine, obiteljska mirovina može se priznati najranije od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca smrti.
Zbog toga nije dobro odgađati podnošenje zahtjeva samo zato što još nemate svaki mogući dokument. Ako niste sigurni što nedostaje, provjerite popis priloga u obrascu ili kontaktirajte HZMO.
Kolika može biti obiteljska mirovina?
Visina obiteljske mirovine ne određuje se kao jedan fiksni iznos za sve korisnike. Ovisi o mirovinskim pravima preminule osobe i o broju članova obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu.
HZMO pri određivanju obiteljske mirovine primjenjuje mirovinski faktor koji, prema broju korisnika, iznosi:
| Broj članova obitelji koji koriste mirovinu | Mirovinski faktor |
|---|---|
| 1 član | 0,77 |
| 2 člana | 0,88 |
| 3 člana | 1,00 |
| 4 ili više članova | 1,10 |
To ne znači da se uvijek jednostavno uzima navedeni postotak posljednje isplaćene mirovine pokojnika. HZMO iznos određuje prema zakonskom načinu izračuna i podacima iz mirovinskog osiguranja.
Ako više članova obitelji koristi obiteljsku mirovinu, moguća su i posebna pravila o podjeli mirovine među korisnicima.
Što ako preživjeli supružnik već prima svoju mirovinu?
Ovo je važno razlikovati od klasične obiteljske mirovine.
Osoba koja već prima starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i istodobno ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu može, pod propisanim uvjetima, uz svoju mirovinu primati i dio obiteljske mirovine.
Osnovni uvjeti uključuju:
- navršenih 65 godina života,
- priznato pravo na obiteljsku mirovinu,
- u pravilu status jedinog korisnika obiteljske mirovine, uz zakonom propisane iznimke,
- da ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi propisani limit od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.
Dio obiteljske mirovine određuje se u visini 27 % obiteljske mirovine koja bi pripadala jednom članu obitelji, uz propisani najmanji i najveći iznos.
Od 1. srpnja 2026. aktualna vrijednost mirovine iznosi 15,64 eura. Zbog toga je limit od 80 aktualnih vrijednosti mirovine na dan provjere ovog članka 1.251,20 eura. Kako se aktualna vrijednost mirovine periodično usklađuje, taj iznos treba provjeriti na aktualnim stranicama HZMO-a prije podnošenja zahtjeva.
Ako osobi još nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a želi ostvariti dio obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu, u pravilu mora podnijeti i zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Može li se raditi i primati obiteljska mirovina?
Korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati punu mirovinu.
Od 1. siječnja 2026. korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji su navršili 65 godina i tijekom korištenja mirovine počnu raditi dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, ili počnu obavljati djelatnost koja stvara obvezu osiguranja, mogu istodobno primati 50 % mirovine.
Za mlađe korisnike i za posebne situacije vrijede dodatna pravila, pa zaposlenje ili početak obavljanja djelatnosti treba provjeriti prije nego što se promijeni radni status.
Što napraviti korak po korak
Ako želite provjeriti ili ostvariti obiteljsku mirovinu nakon smrti bliske osobe, praktičan redoslijed je:
1. Utvrdite status preminule osobe
Provjerite je li preminula osoba bila korisnik mirovine ili aktivni osiguranik te je li dio staža ostvarila u inozemstvu.
2. Provjerite tko u obitelji može imati pravo
Najčešće su to bračni ili izvanbračni drug i djeca, ali pravo u određenim situacijama mogu imati i roditelji te drugi uzdržavani članovi obitelji.
3. Ne čekajte istek šest mjeseci
Ako postoji mogućnost da imate pravo, zahtjev je korisno podnijeti što prije kako ne biste izgubili dio retroaktivne isplate.
4. Preuzmite aktualni zahtjev HZMO-a
Koristite službenu tiskanicu HZMO-a ili e-Zahtjev u sustavu e-Građani. Ne oslanjajte se na stare obrasce preuzete s drugih internetskih stranica.
5. Priložite dokumentaciju koja se odnosi na vaš slučaj
Popis priloga provjerite na aktualnom obrascu. Posebno provjerite dokumente za djecu na školovanju, dokaze o invaliditetu, staž koji nije evidentiran i razdoblja osiguranja u inozemstvu.
6. Sačuvajte dokaz o predaji zahtjeva
Kod osobne ili poštanske predaje sačuvajte potvrdu o predaji. Kod elektroničkog zahtjeva sačuvajte elektroničku potvrdu.
7. Provjerite mogućnost dijela obiteljske mirovine
Ako već primate vlastitu starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i imate 65 ili više godina, provjerite ispunjavate li uvjete za isplatu dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu.
Kada slučaj zahtijeva dodatnu provjeru?
Dodatna provjera posebno je važna ako:
- je preminula osoba radila u više država,
- dio staža nije evidentiran,
- radi se o izvanbračnoj zajednici,
- postoji razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje,
- pravo se traži zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,
- više članova obitelji istodobno traži obiteljsku mirovinu,
- pokojnik je imao status na temelju posebnog propisa, primjerice status hrvatskog branitelja,
- podnositelj već prima drugu mirovinu i želi provjeriti je li povoljnija obiteljska mirovina ili dio obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu.
U takvim slučajevima opći vodič nije dovoljan za konačan odgovor. O pravu i iznosu odlučuje HZMO u konkretnom upravnom postupku.
Česta pitanja
Dobiva li se obiteljska mirovina automatski nakon smrti supružnika?
Ne. Potrebno je podnijeti zahtjev HZMO-u. Sama prijava smrti ne pokreće automatsku isplatu obiteljske mirovine.
Koliko imam vremena za podnošenje zahtjeva?
Za najpovoljniji datum priznanja prava važan je rok od šest mjeseci od dana kada su ispunjeni uvjeti. Ako se zahtjev podnese kasnije, pravo se u pravilu može priznati najviše šest mjeseci unatrag od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Ima li udovica ili udovac mlađi od 50 godina pravo na obiteljsku mirovinu?
Može imati. Pravo prije 50. godine moguće je, primjerice, zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili ako preživjeli roditelj obavlja roditeljsku dužnost prema djetetu koje ima pravo na obiteljsku mirovinu. Osoba koja je u trenutku smrti partnera imala najmanje 45 godina može pod određenim uvjetima steći pravo kada navrši 50 godina.
Do kada dijete može primati obiteljsku mirovinu?
Dijete je može koristiti prema dobnim i statusnim uvjetima. Kod redovitog školovanja pravo može trajati do završetka školovanja, ali najdulje do 26. godine života. Za djecu s invaliditetom ili potpunim gubitkom radne sposobnosti vrijede posebna pravila.
Mogu li istodobno primati svoju i obiteljsku mirovinu?
U pravilu se ne primaju dvije pune mirovine po tim osnovama. Međutim, osoba koja prima starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu može pod propisanim uvjetima uz svoju mirovinu primati i dio obiteljske mirovine.
Gdje se predaje zahtjev?
Zahtjev se može predati HZMO-u, u poštanskom uredu, u Mirovinskom informativnom centru ili elektronički putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
Što ako je pokojnik radio u inozemstvu?
U zahtjevu treba navesti razdoblja rada i osiguranja u inozemstvu te priložiti dostupne dokaze ako ih HZMO nema. Ovisno o državi i primjenjivim pravilima socijalne sigurnosti, postupak može uključivati komunikaciju s inozemnim nositeljem osiguranja.
Može li korisnik obiteljske mirovine raditi?
Može, ali pravila ovise o opsegu rada i dobi korisnika. Rad do polovice punog radnog vremena moguć je uz punu isplatu obiteljske mirovine. Od 1. siječnja 2026. korisnici koji su navršili 65 godina mogu pod propisanim uvjetima raditi i dulje od polovice punog radnog vremena te primati 50 % mirovine.
Službeni zahtjev i tiskanice Koristite aktualni obrazac i provjerite priloge za svoj slučaj.
O ovom vodiču Članak je opća informacija, a ne individualni pravni savjet. O konkretnom pravu i iznosu odlučuje HZMO. Stručni recenzent nije potvrđen. Izvori provjereni 4. listopada 2026.
Glavna fotografija: Etienne Boulanger / Unsplash.
Izvori i stručna podloga
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Obiteljska mirovina
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Podnošenje zahtjeva
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Pravo na dio obiteljske mirovine
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Kako se određuje mirovina?
- Zakon o mirovinskom osiguranju, Narodne novine 96/2025
- HZMO – Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026.