Najvažnije je rješavati stvari redom. Prvo se službeno utvrđuje smrt. Zatim se prijavljuje i upisuje činjenica smrti, organizira prijevoz i pogreb, a tek nakon toga dolaze osobne isprave, mirovina, banka, ugovori, ostavina i druge administrativne obveze.
Najkraći odgovor: što napraviti prvo
Ako upravo prolazite kroz smrtni slučaj, ovaj redoslijed može poslužiti kao početna checklista:
- Ako je smrt nastupila kod kuće, nazovite 194 ili 192. Ako osoba ne reagira, a niste sigurni je li umrla, ne pokušavajte sami utvrđivati smrt nego slijedite upute Hitne medicinske službe.
- Pričekajte službeno utvrđivanje smrti. Kod smrti izvan zdravstvene ustanove pregled obavlja mrtvozornik.
- Pripremite osobne i medicinske podatke pokojnika. Korisni su osobna isprava, zdravstveni i matični podaci te dostupna medicinska dokumentacija.
- Dogovorite pogrebno poduzeće i groblje. Prije ukopa moraju biti ispunjeni propisani uvjeti i izdana dozvola za ukop.
- Provjerite prijavu smrti u matični ured. Činjenica smrti prijavljuje se u roku od tri dana, a kod smrti u ustanovi prijavu obavlja sama ustanova.
- Nakon upisa smrti pribavite isprave koje su vam stvarno potrebne. Smrtni list, izvadak iz matice umrlih, potvrda o smrti i smrtovnica nisu isti dokumenti.
- Nakon pogreba rješavajte ostale obveze. Osobne isprave, mirovina, banka, osiguranja, ugovori, režije, vozilo, digitalni računi i ostavina ne moraju se rješavati svi istoga dana.
Ako osoba umre kod kuće
Kod smrtnog slučaja u stanu ili kući službena uputa gov.hr navodi da se smrt prijavi što prije i bez odgađanja, pozivom Hitnoj medicinskoj službi na 194 ili policiji na 192. Službene osobe pozivaju mrtvozornika.
Pregled osobe umrle izvan zdravstvene ustanove mrtvozornik u pravilu obavlja na mjestu smrti. Pravilnik propisuje da pregled treba obaviti najkasnije u roku od 12 sati od primitka obavijesti o smrti. Mrtvozorniku treba omogućiti pristup pokojniku i, ako postoji, pripremiti medicinsku dokumentaciju o ranijem liječenju te podatke potrebne za identifikaciju i ispunjavanje dokumentacije.
Nakon pregleda mrtvozornik utvrđuje činjenicu, vrijeme i uzrok smrti. Ako nema razloga za obdukciju, ispunjava potvrdu o smrti i dozvolu za ukop. Prijenos tijela u mrtvačnicu groblja dopušten je tek nakon što je izdana dozvola za ukop.
Ako je smrt iznenadna, nasilna ili okolnosti nisu jasne
Ako postoje ozljede, sumnja na nasilnu smrt, nesreću ili je uzrok iznenadne smrti nepoznat, nemojte premještati tijelo niti mijenjati prostor oko njega osim ako vam hitne službe ne kažu drukčije. U takvim slučajevima mrtvozornik uključuje nadležna tijela i, kada je potrebno, tijelo se upućuje na obdukciju.
Ako osoba umre u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi
Ako smrt nastupi u zdravstvenoj ustanovi, obitelj ne mora organizirati dolazak mrtvozornika u kuću niti sama prijavljivati smrt na isti način kao kod smrti kod kuće. Ustanova sastavlja potrebnu medicinsku dokumentaciju i prijavljuje činjenicu smrti matičaru.
Obitelj se treba javiti ustanovi i slijediti njezine upute o identifikaciji, dokumentima, osobnim stvarima pokojnika i preuzimanju tijela. Nakon toga se s pogrebnim poduzećem dogovara prijevoz, oprema, termin ispraćaja, ukop ili kremiranje.
Ako je smrt nastupila u domu za starije, praktični tijek može ovisiti o vrsti ustanove i lokalnoj organizaciji službi. Zato treba slijediti upute doma i pogrebnika, a ne pretpostaviti da je postupak u svakom domu potpuno isti kao u bolnici.
Prijava smrti i matica umrlih
Činjenica smrti u Hrvatskoj prijavljuje se nadležnom matičaru u roku od tri dana od dana smrti odnosno od dana pronalaska umrle osobe. Nadležan je matičar prema mjestu na kojem je smrt nastupila ili na kojem je umrla osoba pronađena.
Ako je osoba umrla kod kuće, obveza prijave prvenstveno je na članovima obitelji koji su s njom živjeli, a zakon predviđa i druge osobe koje prijavljuju smrt ako takvih članova obitelji nema ili to ne mogu učiniti. Kod smrti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi za koju je propisana obveza prijave, činjenicu smrti prijavljuje ustanova.
U praksi je korisno odmah pitati mrtvozornika ili matični ured koji dokument obitelj treba osobno donijeti, jer dio dokumentacije mrtvozornik također dostavlja matičnom uredu.
Potvrda o smrti, dozvola za ukop, smrtni list i smrtovnica nisu isto
Ovo je čest izvor zabune, pa vrijedi razlikovati četiri dokumenta.
Potvrda o smrti
Potvrdu o smrti ispunjava liječnik, mrtvozornik ili drugi ovlašteni zdravstveni radnik nakon službenog utvrđivanja smrti. Ona služi kao osnova za upis činjenice smrti u maticu umrlih.
Dozvola za ukop
Dozvola za ukop izdaje se nakon pregleda umrle osobe, odnosno nakon obdukcije ako je bila potrebna. Bez nje upravitelj groblja ne može provesti ukop.
Smrtni list i izvadak iz matice umrlih
Smrtni list i izvadak iz matice umrlih javne su isprave koje se izdaju na temelju podataka upisanih u državnu maticu umrlih. Mogu biti potrebni za pojedine kasnije administrativne postupke.
Smrtovnica
Smrtovnica je dokument povezan s ostavinskim postupkom. Matičar je sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih i dodatnih podataka o pokojniku, mogućim nasljednicima i imovini te je dostavlja nadležnom sudu. Zato smrtovnicu ne treba poistovjećivati sa smrtnim listom.
Organizacija pogreba: što treba dogovoriti
Nakon što je smrt službeno utvrđena i postoje uvjeti za prijevoz i ukop, obitelj kontaktira ovlašteno pogrebno poduzeće ili prijevoznika te upravitelja groblja.
Najčešće treba dogovoriti:
- preuzimanje i prijevoz pokojnika
- hoće li biti ukop ili kremiranje
- groblje i grobno mjesto
- termin ispraćaja i ukopa
- lijes ili urnu i ostalu potrebnu opremu
- osmrtnicu i obavijest o pogrebu, ako ih obitelj želi
- vjerski ili građanski obred, ako ga obitelj želi
- cvijeće, glazbu i druge elemente ispraćaja prema željama obitelji i pokojnika.
Ako obitelj već ima grobno mjesto, treba provjeriti postoji li pravo ukopa i ima li raspoloživog mjesta. Ako grobnog mjesta nema, upravitelj groblja daje informacije o mogućnostima ukopa. Pravila, naknade i raspoloživost razlikuju se među lokalnim grobljima.
Ne treba pretpostaviti da jedno pogrebno poduzeće mora obaviti baš svaku radnju. Pitajte jasno što je uključeno u uslugu, koje dokumente oni preuzimaju ili predaju u vaše ime i koje obveze ostaju obitelji.
Što treba napraviti nakon pogreba
Kad je pogreb organiziran ili obavljen, administrativne obveze je lakše podijeliti u nekoliko skupina.
1. Osobna iskaznica i putovnica
MUP navodi da se osobna iskaznica i putovnica pokojnika, uz izvadak iz matice umrlih, dostavljaju policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prijavljenog prebivališta pokojnika radi poništenja i ažuriranja evidencija. Za osobnu iskaznicu propisan je rok od 15 dana od smrti osobe.
2. Mirovina i moguća obiteljska mirovina
Ako je pokojnik bio osiguranik ili korisnik mirovine, određeni članovi obitelji mogu, ako ispunjavaju zakonske uvjete, imati pravo na obiteljsku mirovinu. Zahtjev se podnosi HZMO-u, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
HZMO navodi da je za opseg retroaktivnog priznanja prava važan rok od šest mjeseci od ispunjenja uvjeta. Zato potencijalno pravo na obiteljsku mirovinu ne treba ostaviti neprovjerenim mjesecima, iako to nije obveza koju morate riješiti na dan smrti.
3. Banke, osiguranja, poslodavac i ugovori
Napravite popis institucija i ugovora koji su bili vezani uz pokojnika, primjerice:
- banka i kartice
- životno ili drugo osiguranje
- poslodavac ili poslovanje
- telefon, internet i televizija
- struja, plin, voda i druge režije
- najam ili leasing
- članarine i pretplate
- vozilo
- digitalni računi i društvene mreže.
Ne morate sve otkazati istoga dana. Kod računa, imovine i ugovora prvo provjerite tko ima pravo tražiti promjenu, koje dokumente pružatelj usluge traži i može li prerano zatvaranje računa ili ugovora otežati kasniji postupak.
4. Ostavina i nasljeđivanje
Ostavinski postupak u pravilu se pokreće po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu, izvadak iz matice umrlih ili s njima izjednačenu ispravu. Postupak zatim provodi nadležni općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda.
Zato obitelj ne mora prvoga ili drugoga dana nakon smrti sama obilaziti javne bilježnike kako bi "otvorila ostavinu". Ipak, korisno je sačuvati oporuku ako postoji te početi prikupljati podatke o nekretninama, računima, vozilima, dugovima i drugoj imovini koja bi mogla biti važna za ostavinski postupak.
Što nije nužno riješiti odmah
U prvim satima nakon smrti prioritet su službeno utvrđivanje smrti, potrebna prijava i organizacija dostojanstvenog preuzimanja i pogreba.
Ne morate isti dan:
- zatvoriti sve bankovne račune
- otkazati sve režije i pretplate
- riješiti vlasništvo nad automobilom
- podijeliti imovinu
- riješiti grobno mjesto za budućnost
- zatvoriti društvene mreže
- završiti ostavinski postupak.
Ako je moguće, zadužite jednu osobu iz obitelji da vodi popis obveza, rokova i dokumenata. Tako se smanjuje mogućnost da se ista stvar rješava više puta ili da važan dokument nestane.
Praktična checklista za prvih sedam dana
| Kada | Što napraviti | Napomena |
|---|---|---|
| Odmah | Ako je smrt kod kuće, nazvati 194 ili 192 | Ako niste sigurni je li osoba umrla, slijedite upute Hitne medicinske službe |
| Odmah | Pripremiti osobne podatke i medicinsku dokumentaciju | Za mrtvozornika i identifikaciju |
| Nakon pregleda | Kontaktirati pogrebno poduzeće i groblje | Prijevoz i ukop slijede nakon odgovarajuće dozvole |
| U roku 3 dana | Provjeriti prijavu smrti matičaru | Kod smrti u ustanovi prijavu obavlja ustanova |
| Sljedećih dana | Pribaviti potrebne isprave iz matice umrlih | Ne traže sve institucije isti dokument |
| Do 15 dana | Vratiti osobnu iskaznicu pokojnika MUP-u | Putovnicu također dostaviti radi poništenja |
| Sljedećih tjedana | Provjeriti obiteljsku mirovinu, banku, osiguranja i ugovore | Postupke rješavati prema stvarnoj potrebi |
| Kada stigne poziv | Pripremiti se za ostavinski postupak | Sačuvati oporuku i podatke o imovini i dugovima |
Ako ne znate što je sljedeće
Kada je više članova obitelji uključeno, korisno je dogovoriti jednu osobu koja će voditi dokumentaciju, a drugu koja će biti kontakt s pogrebnim poduzećem i rodbinom. Nema potrebe da jedna osoba preuzme sve obveze.
Za pravna, mirovinska, bankovna ili porezna pitanja koja ovise o konkretnoj imovini i obiteljskim odnosima tražite uputu nadležne institucije ili stručnjaka. Ovaj vodič daje opći redoslijed postupanja, ali ne može zamijeniti individualni pravni savjet.
Česta pitanja
Koga treba nazvati ako osoba umre kod kuće?
Službena hrvatska uputa navodi Hitnu medicinsku službu na 194 ili policiju na 192. Službene osobe zatim pozivaju mrtvozornika. Ako niste sigurni je li osoba umrla, zovite Hitnu medicinsku službu i slijedite upute dispečera.
Smije li pogrebno poduzeće odmah odvesti pokojnika iz kuće?
Ne prije službenog pregleda i izdavanja potrebne dozvole. Pravilnik propisuje da je prijenos tijela u mrtvačnicu groblja dopušten nakon potpisane dozvole za ukop.
U kojem roku se prijavljuje smrt matičaru?
Činjenica smrti prijavljuje se u roku od tri dana od dana smrti odnosno od dana nalaska umrle osobe. Ako je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, prijavu obavlja ustanova.
Je li potvrda o smrti isto što i smrtni list?
Nije. Potvrdu o smrti ispunjava ovlašteni zdravstveni radnik i ona služi za upis smrti. Smrtni list i izvadak iz matice umrlih izdaju se na temelju upisa u državnu maticu umrlih.
Što je smrtovnica?
Smrtovnica je dokument koji matičar sastavlja za potrebe ostavinskog postupka, koristeći podatke iz matice umrlih i dodatne podatke o pokojniku, nasljednicima i imovini. Nije isto što i smrtni list.
Kada treba vratiti osobnu iskaznicu pokojnika?
Punoljetni član kućanstva dužan je osobnu iskaznicu umrle osobe vratiti policijskoj upravi ili postaji u roku od 15 dana od smrti. MUP navodi da se radi poništenja dostavlja i putovnica, uz izvadak iz matice umrlih.
Moramo li sami odmah pokrenuti ostavinski postupak?
U pravilu ne. Ostavinski postupak pokreće se kada sud primi smrtovnicu, izvadak iz matice umrlih ili s njima izjednačenu ispravu. Ako postupak izostane, a pokojnik je imao imovinu, tada se može podnijeti prijedlog nadležnom općinskom sudu.
Kada provjeriti pravo na obiteljsku mirovinu?
Ne mora se rješavati na dan smrti, ali ga ne treba nepotrebno odgađati. HZMO navodi da rok od šest mjeseci od ispunjenja uvjeta utječe na to od kojeg se datuma pravo može priznati i isplatiti.
Što ako je osoba umrla u inozemstvu?
Postupak je drukčiji jer može uključivati inozemni smrtni list, upis smrti u hrvatske državne matice i, kod prijevoza tijela u Hrvatsku, sprovodnicu. Za tu situaciju koristi se poseban vodič.
Provjera izvora Izvori i pravne informacije u ovom članku provjereni su 4. listopada 2026. Za lokalna pravila groblja, cijene i operativne detalje uvijek treba provjeriti nadležnog upravitelja groblja ili lokalnu službu.
Izvori i stručna podloga
- gov.hr – Postupak kod smrtnog slučaja
- Narodne novine – Pravilnik o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti, NN 46/2011, s kasnijim izmjenama navedenim u aktualnim službenim dokumentima
- Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Državne matice / Matica umrlih
- Ministarstvo unutarnjih poslova – osobna iskaznica i putovnica nakon smrti osobe
- Ministarstvo unutarnjih poslova – osobna iskaznica i putovnica nakon smrti osobe
- Narodne novine – Zakon o grobljima, NN 78/2025
- gov.hr – Ostavinski postupak
- HZMO – Podnošenje zahtjeva / Obiteljska mirovina
- HZMO – Podnošenje zahtjeva / Obiteljska mirovina